Da podsetimo, Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2020. godine Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti („Zakon“), a primena je počela 02. 02 2021. godine.

07. 05 2021. godine Ministarstvo kulture i informisanja izradilo je Mišljenje kojim je rok za izradu i dostavljanje obaveznih normativnih akata produžilo do 31. 12 2021. godine, dok je rok za dostavljanje prepisa arhivske knjige produžilo do 30. 04. 2022. godine.Privredna društva su dužna da se do 31. 12 2021. godine registruju pred nadležnim arhivom kao imaoci i stvaraoci arhivske građe, kao i da dostave neophodna normativna akta (pravilnike), odluku o imenovanju stručnog lica sa kontakt podacima, listu kategorija.

U skladu sa Zakonom privredna društva imaju obavezu i da:

  • obezbede odgovarajući prostor i opremu za smeštaj i zaštitu arhivske građe i dokumentarnog materijala;
  • da donesu opšti akt o načinu evidentiranja, klasifikovanja, arhiviranja i čuvanja arhivske građe i dokumentarnog materijala,
  • da donesu Listu kategorija dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja,
  • da donesu opšti akt o načinu evidentiranja zaštite i korišćenja elektronskih dokumenata.
  • vode arhivsku knjigu na propisanom obrascu;
  • evidentiraju, označavaju, klasifikuju, datiraju i arhiviraju arhivsku građu i dokumentarni materijal;
  • dostave nadležnom arhivu prepis arhivske knjige najkasnije do 30. aprila tekuće godine, za dokumentarni materijal nastao u prethodnoj godini;
  • obaveste nadležni javni arhiv o svim promenama koje su od značaja za arhivsku građu najkasnije u roku od 30 dana od dana njihovog nastanka.

Nepoštovanje obaveza propisanim Zakonom povlači novčane kazne u iznosu od 50.000 do 2.000.000 dinara, odnosno od 5.000 do 150.000 dinara za odgovorno lice u pravnom licu.

Iako propisuje obaveze i za preduzetnike, odnosno fizička lica koja obavljaju registrovanu delatnost, zanimljivo je da Zakon ne predviđa kaznene odredbe za ovu kategoriju subjekata