Narodna skupština Republike Srbije usvojila je set predloga zakona kojima se menjaju i dopunjuju poreski i zakoni iz oblasti elektronskog fakturisanja i fiskalizacije, koji stupaju na snagu u roku od osam dana od dana objavljavanja u „Službenom glasniku br. (138/2022)“

Napred navedenim setom predloga zakona obuhvaćene su izmene i dopune zakona iz oblasti poreskog postupka i poreske administracije (ZPPPA), poreza na dohodak građana (ZPDG), poreza na dodatu vrednost, poreza na imovinu, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao i zakona o fiskalizaciji i zakona o elektronskom fakturisanju. 

Izmene se primenjuju uglavnom od 1. januara 2023. godine.

Izmene i dopune ZPPPA odnose se na sledeće:

Preciziraju se odredbe ZPPPA kojima se uređuje poreska kontrola evidentiranja prometa od prodaje robe i pružanja usluga preko elektronskih fiskalnih uređaja.

U skladu sa usvojenim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana (ZPDG) u delu koji se odnosi na utvrđivanje i podnošenje poreskih prijava za godišnji porez na dohodak građana, usvojene su izmene kojima se poreskim obveznicima značajno olakšava popunjavanje i podnošenje poreske prijave – isključivo elektronskim putem. Takođe, prevodi se u sistem samooporezivanja, umesto dosadašnjeg oporezivanja rešenjem Poreske uprave.

Usvojena su dva nova poreska krivična dela: jedno, kojim se propisuje krivična odgovornost za lica koja suprotno propisima vrše nedozvoljen promet opreme za fiskalizaciju, i drugo, kojim se propisuje krivična odgovornost za nedozvoljen promet računovodstvenih i drugih softvera, a koji se mogu iskoristiti za izbegavanje evidentiranja prometa, odnosno izbegavanje plaćanja poreza;

Uređuje se postavljanje branioca po službenoj dužnosti osumnjičenom koji nije izabrao, odnosno obezbedio branioca prilikom saslušanja, u predistražnom postupku koji vodi Poreska policija, zbog postojanja osnova da je učinio poresko krivično delo za koje je propisana kazna zatvora od osam godina, ili teža kazna.

Poreski inspektor obvezniku izriče meru zabrane vršenja delatnosti, tj. ukoliko u postupku poreske kontrole utvrdi sledeće nepravilnosti:

  1. da delatnost obavlja tako da robu i usluge ne prati verodostojna dokumentacija od značaja za utvrđivanje poreza (otpremnica, faktura, izjava kupca i dr.);
  2. da izbegava utvrđivanje i plaćanje poreza tako što se ne uplaćuje dnevni pazar u skladu sa propisima;
  3. da izbegava utvrđivanje i plaćanje poreza radnim angažovanjem lica koja nemaju zaključen ugo vor o radu ili drugi akt o radnom angažovanju, donet u skladu sa propisima o radnim odnosima, kao i ako ta lica nisu, u skladu sa propisima, prijavljena nadležnoj organizaciji obaveznog socijalnog osiguranja; 
  4. da promet od prodaje robe ili pružanja usluga ne registruje preko fiskalne kase, elektronskog fiskalnog uređaja ili na drugi propisani način.

Sada se propisuje i fiksno vreme trajanja zabrane vršenja delatnosti (od 15 i od 90 dana, kao i od jedne godine), umesto do sada važećeg vremena trajanja zabrane vršenja delatnosti u određenom rasponu (do 15 i do 90 dana i do jedne godine).

Izmene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

Povećan je neoporezivi iznos zarade sa 19.300 dinara na 21.712 dinara.

Novi neoporezivi iznos zarade primenjuje se od 1. januara 2023. godine.

Stopa doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje smanjuje se sa 25%, na 24%.

Stopa doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog se ne smanjuje (ostaje 14%), dok se stopa na teret poslodavca smanjuje sa 11% na 10%.

Stope po kojima se obračunavaju i plaćaju doprinosi jesu:

  1. za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje – 24%;
  2. za obavezno zdravstveno osiguranje – 10,3%;
  3. za osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 0,75%. 

Produžava se važenje olakšica za novozaposlene.

Produžava se rok za ostvarivanje prava na povraćaj dela plaćenog poreza na zaradu za novozaposleno lice i to do 31. decembra 2023. godine.

Dopunom odredbi ZPDG godišnji porez na dohodak građana će se utvrđivati samooporezivanjem, umesto rešenjem poreskog organa, a poreska prijava će se podnositi isključivo u elektronskom obliku.

Procedura za podnošenje poreske prijave se sastoji od sledećih koraka:

  1. Najkasnije do 1. aprila godine koja sledi godini za koju se utvrđuje godišnji porez (npr. do 1. aprila 2023. godine za godišnji porez za 2022. godinu) poreski organ popunjava poresku prijavu i postavlja je u elektronskom obliku na portal Poreske uprave, čime je čini dostupnom fizičkom licu – obvezniku godišnjeg poreza na dohodak građana;
  2. Fizičko lice ima obavezu da izmeni / dopuni poresku prijavu u delu u kome nisu iskazani tačni podaci ili je reč o podacima kojima poreski organ ne raspolaže (npr. podaci o izdržavanim članovima porodice i iznos ličnih odbitaka za izdržavane članove porodice);
  3. Fizičko lice podnosi poresku prijavu u elektronskom obliku, preko portala Poreske uprave, najkasnije do 15. maja godine koja sledi godini za koju se utvrđuje godišnji porez i plaća utvrđeni iznos poreza;
  4. Ovaj korak postoji jedino ako fizičko lice u propisanom roku ne podnese poresku prijavu – tada poreski organ podnosi poresku prijavu za to lice;

Uvodi se novi načina oporezivanja prihoda frilensera, tako što će se poreska obaveza za prihode od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad utvrđivati samooporezivanjem, uz podnošenje poreske prijave u roku od 30 dana od isteka kvartala u kojem su ti prihodi ostvareni.

Prva opcija oporezivanja prihoda frilensera podrazumeva da se za prihod od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem:

  • poresku osnovicu čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za normirane troškove u iznosu od 96.000 dinara; 
  • porez plaća po stopi od 20%

Povoljnija je za fizička lica koja ostvaruju niže prihode na (ne)redovnoj osnovi. 

Druga opcija oporezivanja prihoda frilensera podrazumeva da se za prihod od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem: 

  • poresku osnovicu čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za zbir apsolutnog iznosa normiranih troškova od 57.900 dinara i relativnog iznosa normiranih troškova od 34% od bruto prihoda ostvarenog u kvartalu; 
  • porez se plaća po stopi od 10%.

Ova opcija oporezivanja povoljnija je za frilensere koji ostvaruju veće prihode i na redovnoj osnovi.

Izmene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrednost

Propisano je da strano lice koje u Republici Srbiji vrši promet dobara koja su u postupku carinskog skladištenja, u skladu sa carinskim propisima, nije dužno da odredi poreskog punomoćnika i da se evidentira za obavezu plaćanja PDV.

Kod prometa električne energije na koji se primenjuju pravila relevantnih evropskih asocijacija operatora prenosnih sistema u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika, promet električne energije nastaje danom izdavanja računa.

Propisuje se da promet električne energije čija se isporuka vrši preko prenosne mreže licu koje je električnu energiju nabavilo radi dalje prodaje, na koji (promet) se primenjuju pravila relevantnih evropskih asocijacija operatora prenosnih sistema u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetika.

Kada je u pitanju vreme prometa usluga vezanih za promet elektirčne energije odredba prema kojoj usluga preuzimanja električne energije u energetski sistem, na koju se primenjuju pravila relevantnih evropskih asocijacija operatora prenosnih sistema, smatra se pruženom danom izdavanja računa.

Tržišnom vrednošću smatra se ukupni iznos koji bi kupac dobara, odnosno primalac usluga platio u trenutku prometa dobara, odnosno usluga nezavisnom dobavljaču, za promet u Republici.

Ako se za konkretna dobra, odnosno usluge ne može utvrditi tržišna vrednost, tržišna vrednost utvrđuje se za slična dobra ili usluge, a ako se tržišna vrednost ne može utvrditi ni za slična dobra, odnosno usluge, tržišnom vrednošću smatra se:

  1. za promet dobara, iznos koji nije niži od nabavne cene tih ili sličnih dobara, a ako je ta cena nepoznata, ukupan iznos utvrđenih troškova u trenutku isporuke;
  2. za promet usluga, iznos koji nije niži od ukupnog iznosa utvrđenih troškova pružanja usluge, koje snosi poreski obveznik.

Osnovica za promet dobara, odnosno usluga u zamenu za višenamenski vrednosni vaučer je naknada plaćena za višenamenski vrednosni vaučer, a ako nema informacija o toj naknadi, osnovica je novčana vrednost navedena na samom višenamenskom vrednosnom vaučeru ili u povezanoj dokumentaciji, bez PDV koji se odnosi na isporučena dobra, odnosno pružene usluge.

Predviđeno je da kod prometa dobara, odnosno usluga između lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona, uz naknadu koja je niža od tržišne vrednosti, kod kojeg sticalac nema pravo na odbitak prethodnog poreza u potpunosti, osnovicom se smatra tržišna vrednost tih dobara, odnosno usluga, bez PDV.

Primena novog pravila podrazumeva da su istovremeno ispunjeni sledeći uslovi:

  1. promet dobara ili usluga vrši se između povezanih lica u smislu Zakona o PDV, nezavisno od toga ko je poreski dužnik za taj promet,
  2. promet se vrši uz naknadu koja je niža od tržišne vrednosti,
  3. po osnovu konkretnog prometa sticalac nema pravo na odbitak prethodnog poreza u potpunosti. Ukoliko jedan od uslova nije ispunjen, poreska osnovica se utvrđuje u skladu sa opštim pravilima, što znači na osnovu ugovorene naknade, nezavisno od toga da li je ona manja od tržišne vrednosti ili veća od nje (osim u slučaju razmene ili unosa nenovčanog uloga – tada je svakako relevantna tržišna vrednost).

Povezanim licima u smislu ovog zakona smatraju se povezana lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, lica kod kojih postoje porodične ili druge lične veze, upravljačke, vlasničke, članske, finansijske ili pravne veze, uključujući odnos između poslodavca i zaposlenog, odnosno članova porodičnog domaćinstva zaposlenog.

Precizirano je da je obveznik dužan da u elektronskom obliku obavesti poreski organ o izmenama podataka iz evidencione prijave koji su od značaja za obračunavanje i plaćanje PDV, najkasnije u roku od pet dana od dana nastanka izmene.

Izmene i dopune Zakona o porezu na imovinu

Odlaže se prenošenje nadležnosti za utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza na nasleđe i poklon i poreza na prenos apsolutnih prava sa Poreske uprave na Jedinice Lokalne Samouprave – do 1. januara 2024. godine. To znači da će i u 2023. godini porez na nasleđe i poklon utvrđivati Poreska uprava.

Predmet oporezivanja proširuje se na prenos uz naknadu prava trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku i stambenom kompleksu. To podrazumeva:

  • parking mesto koje se nalazi na teritoriji Republike Srbije;
  • da konkretni prenos nije izuzet od oporezivanja u skladu sa članom 24a Zakona (npr. kad se na taj prenos plaća porez na dodatu vrednost, ne plaća se i porez na prenos apsolutnih prava);
  • da se vrši počev od 1. januara 2023. godine. Po ovom osnovu porez će se utvrđivati rešenjem poreskog organa.

Uređuje se da je na prenos prava trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku i stambenom kompleksu koji se vrši pravnim poslom poreski obveznik prenosilac prava.

Menja se dan nastanka poreske obaveze kod prenosa prava na nepokretnosti kao budućoj stvari obaveza, tako što poreska obaveza nastaje ranijim od sledećih dana:

  1. danom upisa stečenog prava u odgovarajućem katastru, ili
  2. primopredajom, odnosno stupanjem u posed nepokretnosti. 

Uređeno je da kod prenosa prava trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku i stambenom kompleksu, koji se vrši ugovorom, poreska obaveza nastaje danom zaključenja toga ugovora.

Izmene i dopune Zakona o elektronskom fakturisanju

Precizirano je da se odredbe ovoga zakona ne odnose na fizička lica koja nisu obveznici poreza na prihod od samostalne delatnosti u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana. 

Izvršeno je preciziranje da je subjekt javnog sektora entitet koji pripada sektoru države, u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem, kao i javno preduzeće, u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj javnih preduzeća, nezavisno od toga da li je u obuhvatu države.

Precizirano je da se na Narodnu banku Srbije takođe primenjuju odredbe Zakona koje se primenjuju na subjekt javnog sektora.

Propisano je da se obveznik poreza na prihod od samostalne delatnosti u smislu zakona koji uređuje porez na dohodak građana i obveznik poreza na dobit pravnih lica u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, osim subjekta javnog i privatnog sektora, prijavljuje za korišćenje SEF-a pre podnošenja zahteva za isplatu subjektu javnog sektora. 

Obavezu izdavanja elektronske fakture imaju:

  1. subjekti privatnog sektora po osnovu međusobnih transakcija;
  2. subjekt privatnog sektora po osnovu transakcije sa subjektom javnog sektora, uključujući i sve zahteve za isplatu ka subjektu javnog sektora;
  3. subjekt javnog sektora po osnovu transakcije sa subjektom privatnog sektora;
  4. subjekti javnog sektora po osnovu međusobnih transakcija, uključujući i sve zahteve za isplatu;
  5. poreski punomoćnik stranog lica u Republici Srbiji, u smislu propisa kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, po osnovu transakcija sa subjektima privatnog i javnog sektora.

Propisano je da počev od 1. januara 2023. godine obaveza izdavanja elektronske fakture ne postoji za:

  1. promet na malo i primljeni avans za promet na malo u skladu sa zakonom koji uređuje fiskalizaciju;
  2. ugovornu obavezu usmerenu prema korisnicima sredstava iz međunarodnih okvirnih sporazuma;
  3. nabavku, modernizaciju i remont naoružanja i vojne opreme, nabavku bezbednosno osetljive opreme, kao i sa njima povezanim nabavkama dobara i usluga, uključujući i zahtev za isplatu po osnovu ugovora koji ima odbrambene ili bezbednosne aspekte, izuzetog od primene zakona kojim se uređuju javne nabavke; 30 Izmene i dopune Zakona o elektronskom fakturisanju – u primeni uglavnom od 1. januara 2023.
  4. isporuku električne energije i uslugu preuzimanja električne energije u energetski sistem, osim isporuke električne energije za krajnju potrošnju;
  5. promet dobara i usluga bez naknade;
  6. transakciju po osnovu koje se plaća naknada koja predstavlja javni prihod u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem;
  7. zahtev za isplatu troškova i nagrada u sudskim i drugim postupcima, koji se isplaćuju iz sredstava suda, odnosno drugog organa kod kojeg se vodi postupak, na osnovu odluke suda, odnosno drugog organa. 

Propisano je da se od 1. januara 2023. godine elektronska faktura koja je odbijena može naknadno prihvatiti pod uslovom da nije reč o elektronskoj fakturi koja se evidentira u CRF-u u skladu sa Zakonom o rokovima izmirenja.

Elektronska faktura smatra se dostavljenom u trenutku izdavanja u skladu sa ovim zakonom.

Izmene i dopune Zakona o fiskalizaciji

Propisano je da se prometom na malo ne smatra promet izvršen izvan maloprodajnog objekta ako je korisnik isporučenih dobara i pruženih usluga, odnosno dobara i usluga koje će biti isporučene ili pružene u slučaju primljenih avansa, pravno lice, odnosno obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana.

Propisano je da se podatak o vrednosti prometa po poreskim stopama neće smatrati obaveznim elementom fiskalnog računa. Dobijanje dodatnih podataka o fiskalnom računu biće moguće skeniranjem QR koda ili putem hiperlinka za verifikaciju.

Kao značajna novina, propisano je proširenje izuzetka od pravila koje se odnosi na obavezno korišćenje najmanje jednog elektronskog fiskalnog uređaja koji koristi sopstveni procesor fiskalnih računa u maloprodajnom objektu.

Zabrana vršenja delatnosti obvezniku fiskalizacije kome je u toku nadzora utvrđena nepravilnost, izriče se:

  1. u trajanju od 15 dana ukoliko se u postupku nadzora kod obveznika fiskalizacije utvrdi nepravilnost prvi put;
  2. u trajanju od 90 dana ukoliko se u postupku nadzora kod obveznika fiskalizacije utvrdi nepravilnost drugi put;
  3. u trajanju od jedne godine ukoliko se u postupku nadzora kod obveznika fiskalizacije utvrdi nepravilnost treći put. 

Propisano je da zabrana vršenja delatnosti obvezniku fiskalizacije koji delatnost obavlja na prostoru održavanja manifestacija (vašara, festivala, izložbi i drugih manifestacija u sklopu kulturnih, muzičkih, sportskih i drugih društvenih aktivnosti) izriče se za period trajanja te manifestacije.